Connect with us

Građevina

10 najvećih izazova u financiranju građevinskih poduzeća

Banke i investicijski fondovi nerijetko pokazuju oprez pri ulaganju u građevinski sektor, što komplicira pristup kapitalu za tvrtke koje u njemu djeluju. Banke su fokusirane na sigurnost naplate svojih plasmana, dok investicijski fondovi traže visok i brz povrat na ulaganje, što u građevinskom sektoru nije lako postići.

Mario Kurtović, financijski analitičar i vlasnik poduzeća "Kurtović Financial"
Mario Kurtović, financijski analitičar i vlasnik poduzeća “Kurtović Financial” / foto: Rene Karaman

U ovom članku analiziramo ključne izazove u financiranju građevinskih poduzeća, s naglaskom na čimbenike s kojima se kreditori (u Hrvatskoj prvenstveno banke) i investitori suočavaju te razloge zbog kojih su oprezni pri financiranju poduzeća u ovom sektoru.

Planiranje poslovnih finansija građevinskih preduzeća
Planiranje poslovnih finansija građevinskih preduzeća

Visok rizik projekata

Građevinski projekti su često složeni, dugo traju i često se mijenjaju tijekom gradnje. Ovi čimbenici nose značajne rizike, koji mogu uzrokovati odgode, prekoračenja troškova ili čak potpuni zastoj projekta. Iako građevinska poduzeća koja izvode radove gradnje za svoje naručitelje često rade na više projekata istovremeno, zastoj radova na nekom značajnijem projektu može značajno utjecati na njihov novčani tok.

Sigurnost naplate svojih plasmana građevinskim poduzećima banke gledaju ne samo kroz bonitet dužnika, već i kvalitetu naručitelja radova, te strukture tih projekata (npr. pokrivenost garancijama). Upravo su potonja dva čimbenika čest razlog zbog kojih banke zaziru od dugoročnijeg praćenja građevinskih poduzeća. Što se investicijskih fondova tiče, njima je najveći izazov postići skalabilnost poslovnog modela u radno-intenzivnoj građevinskoj industriji.

Velik udio kooperanata

Građevinski projekti često uključuju veliki broj kooperanata. Ovisnost o tim kooperantima povećava složenost upravljanja projektom, jer svaki od njih ima vlastiti ugovor, rokove, odgovornosti i bonitet. Problemi s kooperantima mogu uzrokovati odgode, dodatne troškove ili pravne sporove, što dodatno povećava rizik poslovanja građevinskog poduzeća.

Banke su svjesne da financijska stabilnost kooperanata može značajno utjecati na poslovanje njihovih dužnika, stoga detaljno analiziraju sve kritične dobavljače prije nego što odluče odobriti financiranje. Ako jedan od kooperanata ima problema s likvidnošću, to može ugroziti cijeli projekt, zbog čega su banke oprezne kod financiranja.

Cikličnost industrije

Građevinska industrija je izuzetno ciklična, što znači da je podložna oscilacijama koje ovise o gospodarskom ciklusu. Tijekom ekonomskog rasta, rast građevinske industrije je brži od rasta generalne ekonomije. Međutim, u razdobljima gospodarskog usporavanja ili krize, pad industrije je izraženiji od pada generalne ekonomije.

Visoka cikličnost predstavlja veliki izazov za financijske institucije, jer je teško predvidjeti kada će doći do usporavanja. Banke i investitori su svjesni da građevinska poduzeća mogu imati nagle promjene u prihodima, što povećava rizik od bankrota tijekom lošijih gospodarskih vremena.

Izazovi finansiranja građevinskog sektora
Izazovi finansiranja građevinskog sektora

Nedostatak dugoročne vidljivosti

Jedan od najvećih problema s kojima se financijske institucije suočavaju u građevinskoj industriji je nedostatak dugoročne vidljivosti. Građevinski projekti često su kratkoročni ili srednjoročni, a poduzeća često nemaju stalni i predvidivi izvor prihoda nakon što jedan projekt završi. Zato banke i investitori generalno preferiraju poduzeća koja imaju stabilne izvore prihoda i dugoročn(ij)e projekte.

Nedovoljna likvidnost poduzeća

Mnoge građevinske tvrtke, posebno male i srednje, se suočavaju s problemom nedostatka likvidnosti. Iako mogu imati ugovorene projekte, dinamika priljeva od tih projekata često ne odgovara dinamici troškova koje treba platiti (prvenstveno plaće). Građevinski projekti mogu potrajati godinama, a plaćanja se obično izvršavaju u fazama, ovisno o napretku radova. Zato je građevinskim poduzećima potrebna rezerva likvidnosti, a koju mnoga nažalost nemaju.

Ovaj manjak likvidnosti čini građevinska poduzeća ranjivima, jer u trenucima kada im je potreban kapital za pokrivanje troškova materijala, radne snage i drugih operativnih troškova, mogu se naći u situaciji da ne mogu osigurati potrebna sredstva. Financijske institucije u tom kontekstu oprezno pristupaju kreditiranju, jer postoji realan rizik od nelikvidnosti i nemogućnosti poduzeća da uredno servisira svoje obveze.

Volatilnost tržišta nekretnina i građevinskih materijala

Cijene građevinskih materijala podložne su velikim oscilacijama. Ovisno o gospodarskim uvjetima, potražnji na tržištu i troškovima proizvodnje, cijene građevinskih materijala mogu drastično varirati.

Ova volatilnost može uzrokovati nagle promjene u financijskim planovima poduzeća, što značajno povećava rizik za investitore i banke. Najbolji primjer smo imali nedavno u vrijeme visoke inflacije, kada su mnoga građevinska poduzeća raskidala ugovore i plaćala penale, jer nisu mogla prevaliti visok rast cijena inputa na naručitelje.

Niske profitne marže

Građevinska poduzeća u pravilu posluju s niskim maržama, prvenstveno uslijed značajne konkurencije na tržištu. Takva dinamika ostavlja vrlo malo prostora za apsorpciju nepredviđenih troškova, poput poskupljenja građevinskih materijala, odgoda ili dodatnih radova.

Niske marže također otežavaju stvaranje rezervi likvidnosti i reinvestiranje u daljnji razvoj, što smanjuje atraktivnost sektora za banke i investicijske fondove.

Nedostatak transparentnosti i kredibiliteta

Građevinska poduzeća, posebice manja, često se suočavaju s problemom nedovoljne transparentnosti poslovanja. Investitori i banke očekuju ispravne financijske izvještaje kako bi mogli procijeniti financijsko zdravlje poduzeća. U slučajevima kada poduzeća nemaju dovoljnu transparentnost poslovanja ili nemaju povijest stabilnog poslovanja, teško je pridobiti povjerenje financijskih institucija. Nažalost, građevinski sektor slovi kao jedan od sektora gdje je „kreativno računovodstvo“ češća pojava u odnosu na druge sektore.

Projektni tim razgovara o projetku
Projektni tim razgovara o projetku

Niža razina prihvatljive zaduženosti

Banke nerado odobravaju kredite tvrtkama s visokom razinom zaduženosti, jer to povećava rizik od neispunjavanja obveza. A kako građevinska poduzeća u pravilu posluju s niskim maržama i ostvaruju volatilan novčani tok, tako će sposobnost otplate kredita biti slabija.

Građevinska poduzeća u pravilu ne mogu podnijeti višu razinu zaduženosti, što ograničava spremnost banaka na konkretnije izlaganje njima, dok investicijski fondovi također ne mogu značajnije koristiti financijsku polugu za daljnji rast poduzeća.

Okviri za garancije koji umanjuju kreditni potencijal

Uz kreditna sredstva, građevinska poduzeća često traže i različite vrste bankovnih garancija koje su neophodne za osiguranje ugovora s investitorima ili kooperantima. Te garancije, kao što su garancije za dobro izvršenje posla, garancije za povrat avansa ili garancije na kvalitetu izvedenih radova, ključne su za dobivanje poslova. Međutim, kako bi izdale te garancije, banke zahtijevaju određena sredstva osiguranja ili depozite, što dodatno opterećuje financijsku sposobnost poduzeća. Ovaj pristup umanjuje kreditni potencijal poduzeća jer sredstva koja bi inače mogla biti korištena za financiranje novih projekata bivaju vezana za osiguranje garancija.

Izazovi finansiranja građevinskih preduzaća
Izazovi finansiranja građevinskih preduzaća

Zaključak

Banke i investicijski fondovi imaju značajan problem u financiranju građevinskih poduzeća zbog visokih rizika inherentnih ovoj industriji. Kompleksnost projekata, ovisnost o kooperantima, volatilnost cijena građevinskih materijala i cikličnost industrije čine građevinski sektor nepredvidivim i rizičnim za financiranje.

Niske profitne marže i česti nedostatak dugoročne vidljivosti dodatno povećavaju oprez financijskih institucija, dok zahtjevi za kolateralima i garancijama često umanjuju kreditni potencijal poduzeća. Ovi faktori zajedno stvaraju izazovno okruženje u kojem banke i investicijski fondovi oklijevaju ulagati, svjesni potencijalnih gubitaka i nesigurnih povrata na ulaganje.

Projektni rim razgovara o projektu
Projektni rim razgovara o projektu

Mario Kurtović je financijski analitičar i vlasnik poduzeća „Kurtovic Financial“, s preko petnaest godina iskustva u financijama. Mario je jedanaest godina proveo kao analitičar i risk manager u razvojnom bankarstvu radeći za vodeće domaće i međunarodne razvojne banke (EIB, EBRD, HBOR). Glavna zaduženja su mu bila odobravanje i strukturiranje kreditnih transakcija te upravljanje portfeljem kredita poduzećima iz različitih sektora na globalnoj razini.

U okviru vlastitog biznisa bavi se izradom financijskih analiza te savjetovanjem i edukacijama iz domene upravljanja financijama.

Kontakt podaci:
Mario Kurtović
+385 98 920 17 13
mario@kurtovicfinancial.com
www.kurtovicfinancial.com

Popularno