Drveni neboderi uspješno postaju građevine današnjice

Od samog postanka ljudi su težili prema visinama. Sjetite se samo Keopsove piramide, za koju još uvijek ne postoji valjano objašnjenje kako su ljudi podigli ogromne kamenje do visine od čak 147 metara. Ili čuvenog čeličnog tornja u Parizu koji je krajem 19. stoljeća dosezao punih 300 metara.

Tridesetih godina 20. stoljeća New York bio je grad nebodera, među kojima je najizraženiji bio Empire State Building visok 381 metar. Kroz desetljeća su se visine povećavale, dosegnuvši danas do Burj Khalife i impozantnih 829 metara.

Zamislite samo koliko materijala treba za izgradnju svih tih građevina. I nemojte zaboraviti da su ti materijali beton, čelik i aluminij. Vrlo skupa investicija. Veliki, moderni izgled suvremenih građevina doveo je do osvajanja visina, ali i gubitka kontakta sa zemljom. Sve veća eksploatacija prirodnih resursa, nedostatak prirode i zelenila rezultirali su sve većim klimatskim promjenama, temperaturnim šokovima i onečišćenjem. Sve su to prepoznali neki pojedinci koji su nastavili težiti prema visinama, ali i širinama.

Nametnula se ideja i potreba za povratkom i korištenjem prirodnih materijala u građevinarstvu. Tu svakako dominira drvo, kao temelj prirode i života na Zemlji. I sami moramo priznati da nijedan drugi materijal ne može pružiti takvu toplinu i osjećaj sigurnosti kao drvo.

Osim u interijerima, drvo sve više dominira i u izgradnji objekata u novijem dobu. Na početku su to bili kuće za odmor, vikendice i stambene zgrade u ruralnim sredinama. Međutim, danas sve češće možemo vidjeti i stambene i komercijalne drvene objekte. Tako često u većim gradskim sredinama nailazimo na škole, sportske i poslovne objekte u neospornom drvenom stilu.

Gledajući drvo kao građevinski materijal, vraća nas unatrag u prošlost, ali situacija je sada potpuno nova i drugačija. Građevine budućnosti su drveni neboderi. Da, pravi neboderi čija visina ima tendenciju stalnog rasta.

Zemlje u kojima se svijest o održivom razvoju i zaštiti okoliša rapidno promijenila bile su pioniri u izgradnji ovih objekata.

Jedna od prvih drvenih zgrada pojavila se u Kanadi, u Vancouveru visoka 53 metra sa 18 katova. Ova zgrada ima dva samostalna betonska jezgra oko kojih se razvijala i širila drvena konstrukcija. Druga slična zgrada, ali 20 metara viša, pojavila se u Nizozemskoj.

Norveška je zemlja s najvišim službenim drvenim neboderom Mjøstårnet, smještenim u neposrednoj blizini jezera istog imena. Neboder je visok 85,4 metara, ima 18 katova i površinu od 8000 četvornih metara.

U mnoštvu inovativnih projekata, kao i slučaju drvenih nebodera, najdalje je otišao Japan. U Tokiju se gradi grandiozni drveni neboder koji će, visok 350 metara, biti znatno veći od ostalih drvenih objekata. Planira se da zgrada ima 70 katova, kao simbolika postojanja tvrtke koja je gradi. Planira se da se izgradnjom ove zgrade, kao i cijelog naselja od drveta, do 2041. godine japanska prijestolnica transformira u ekološki grad-šumu, kada će biti potpuno dovršen i otvoren za mnoge trgovine, urede, ali i stanovnike koji će uživati u zelenim terasama i zelenom krovu. Ovaj drveni objekt predstavlja veliki financijski projekt, značajno skuplji u odnosu na građenje drugim materijalima, ali tvrde da će se isplatiti u kratkom vremenu. O čemu se zapravo radi, vidjet ćemo kroz prednosti gradnje drvenih objekata u građevinskoj industriji.

Autor teksta: Snežana Trtica Graovac, novinarka