Energetska učinkovitost zgrada u vrijeme krize

Radeći zadnjih 10 godina na području energetske učinkovitosti zgrada, na brojnim projektima različitih razina energetske učinkovitosti i održivosti u najširem smislu, nisam ni pomišljala da će doći trenutak kada će ona postati tako odlučujući faktor kao što je je danas.

Svjetska gospodarska kriza je tu, energetska kriza čeka i ovu sezonu grijanja, a daljnja poskupljenja najavljuju se već duže vrijeme. Naši životi u potpunosti ovise o sustavu kojem pripadamo, a koji ne možemo kontrolirati niti na njega utjecati. Mnogi čimbenici u posljednje dvije godine, od pandemije korone i gospodarskih mjera za njezino zaustavljanje, do rata u Ukrajini, utjecali su na to da većina stanovništva zapadnog svijeta nadolazeću zimu dočekuje sa strahom i zebnjom, ne zbog činjenice da bi mogli stradati zbog nekog fatalnog uzroka, već ekonomski i dugoročno.

Nakon nekoliko poskupljenja koja su se već dogodila, stanovnici Ujedinjenog Kraljevstva ove će zime plaćati gotovo tri puta veću cijenu grijanja svojih domova u odnosu na prošlu godinu. Procjenjuje se da će 1 od 10 obitelji u Ujedinjenom Kraljevstvu povećanjem cijena energije biti dovedeno u stanje energetskog siromaštva, što bi značilo da bi njihovi računi zauzimali toliki postotak kućnog budžeta koji ne bi mogli pokriti neke druge osnovne potrebe kućanstva (prema izvješćivanju ” CNBC-a).

Također se procjenjuje da 34 milijuna ljudi u Europskoj uniji trenutno već doživljava energetsko siromaštvo u različitim stupnjevima. S druge strane, energetske tvrtke u Velikoj Britaniji npr. također bilježe rekordnu dobit – u iduće dvije godine profitirat će sa 170 milijardi funti (prema “Bloomberg UK”), što s druge strane daje strah da osim same ekonomske krize, velike tvrtke koriste i ovu novonastalu situaciju za njihovo daljnje bogaćenje, ostavljajući ljude još siromašnijim i s još većim mjesečnim izdacima.

Iako se diljem svijeta pojavljuju prosvjedi raznih skupina stanovništva koje pokušavaju skrenuti pozornost na ove i neke druge probleme i unijeti neku promjenu u očaj novonastalih situacija, malo je vjerojatno da će to u skorije vrijeme donijeti promjene.

Tako smo u nadolazećim zimama prepušteni sami sebi i rezultatima svojih odluka, promišljanja i energije koju smo prethodnih godina uložili u poboljšanje energetske učinkovitosti naših domova. Iako se do sada činilo da je ulaganje u energetsku učinkovitost neki nepotreban luksuz, sada vidimo da nam ono može donijeti prijeko potrebnu neovisnost o nestabilnim velikim sustavima i cijenama energije, ali i ekonomski opstanak u kriznim vremenima koja očito smo već dobro ušli.

Mnogo je načina na koje možemo poboljšati učinkovitost svojih domova i smanjiti troškove, a sve ovisi o tome na koliko sustava možemo utjecati, odnosno živimo li u obiteljskoj kući gdje većina odluka ovisi samo o nama ili dijelu kolektivnog stanovanja, gdje moramo uskladiti svoje želje i mogućnosti svih ostalih stanara.

Također, velika je prednost ako se od samog početka u gradnji kuće implementiraju učinkovita rješenja, jer je svaka naknadna preinaka skuplja, a ponekad i nije moguća. Možda se čini da je prekasno razmišljati o energetskoj učinkovitosti sada kada smo već ušli u krizu, ali kako još uvijek nismo sigurni do koje mjere će ona ići i koliko još godina može trajati, smatramo da sve poduzete mjere u smislu poboljšanja energetske učinkovitosti i postizanja najveće moguće neovisnosti o sustavu (koji nam trenutno financijski stoji na raspolaganju), dobro rješenje za pripremu za naredno razdoblje.

Dobro projektirana kuća s dobrom orijentacijom i rasporedom otvora, prostorija te dobrim odnosom s drugim objektima ili prirodnim zasjenjenjem na lokaciji, može napraviti drastičnu razliku u količini energije potrebnoj za njezino grijanje i hlađenje.

Potpuno ista kuća može biti u dvije različite energetske kategorije samo ovisno o tome kako je okrenuta prema stranama svijeta i smještena u okoliš na parceli. Ako ne poduzmemo niti jednu drugu mjeru energetske učinkovitosti, ovo bi trebao biti prvi i osnovni korak u gradnji zgrade, na što nažalost mnogi projektanti nisu navikli obraćati pažnju.

Drugo, izborom toplinske izolacije, vrste i optimalne debljine, o čemu smo već pisali, a potom i pravilnim rješavanjem toplinskih mostova na pojedinim dijelovima konstrukcije gdje oni najčešće mogu izazvati problem, može se spriječiti daljnje nepotrebno rasipanje energije.

Prozori i vrata odgovorni su za veliki udio gubitaka topline u toplinskom omotaču, kao i solarnih dobitaka potrebnih zimi. Vrsta profila, stakla, način ugradnje stolarije, zatim pravilan odabir i vrsta zasjenjenja za ljetni period, drastično mijenjaju udobnost u prostoru.

Mjere poboljšanja toplinske ovojnice najjednostavnije je provesti na postojećim zgradama. Ugradnjom učinkovitih sustava grijanja i ventilacije kao što je ventilacija s povratom topline dodatno smanjujemo troškove.

Čak 90% ventilacijskih gubitaka može se smanjiti na ovaj način. To je možda puno zahtjevnije riješiti na postojećim zgradama nego na novima, ali npr. zamjena starih kotlova novim, učinkovitijim donosi velike uštede i lako je izvediva u postojećim zgradama.

Ljetna stabilnost konstrukcije i sprječavanje pregrijavanja unutarnjeg prostora uz mogućnost prirodnog noćnog provjetravanja može nam omogućiti da se u potpunosti oslobodimo potrebe za klimatizacijom u ljetnom periodu, a nju je moguće predvidjeti prilikom izgradnje novih zgrada.

Svi to često zaboravljamo, ali svjedoci smo da ljetno hlađenje uzima sve veći udio u našim računima za struju.

Napomenimo samo da npr. pasivna kuća koja je projektirana i izgrađena po svim principima pasivne gradnje, te gdje se poštuju navedene mjere, može potrošiti 75-90% manje energije za grijanje od standardne kuće. Dodamo li svemu tome korištenje obnovljivih izvora energije, kao što su dizalice topline, solarni paneli ili vjetroturbine, možemo u potpunosti zadovoljiti svoje energetske potrebe bez potrebe za korištenjem energije sustava, što bi bilo nulto energetski ili off-grid objekt.

I na kraju, izbor energetski učinkovitih uređaja i rasvjete u kućanstvu posljednji je korak koji trenutno u našim propisima nije uračunat pri izradi projekata, ali ima veliki utjecaj na ukupnu potrošnju energije u kućanstvu, a to je što zapravo plaćamo na kraju svakog mjeseca. Sve ove mjere mogu se primijeniti kako prilikom izgradnje novih tako i prilikom obnove ili adaptacije postojećih zgrada.

Možda nas upravo ovo krizno vrijeme uči da ulaganje u budućnost, razmišljanje i planiranje unaprijed, štednja umjesto rasipanja, angažiranje kvalificiranih i precizno odabranih stručnjaka u izgradnji kako individualnih domova tako i stambenih prostora, i možda najvažnije – svaki pojedinačni angažman u poboljšanju vlastitog životnog prostora i sredine kojoj pripadamo, može biti jedino što nas pojedinačno i kolektivno može spasiti u budućnosti.

Autorka teksta: Sonja Krastavčević d.i.a. EN EF Studio