Energetski potencijal ovojnice primjenom zelenih zidova

Fasadna ovojnica, kao temeljni element identifikacije objekta, dominira prostorom prvenstveno svojom materijalizacijom. Materijalizacija ovojnice pročelja izravno je vezana uz konstrukciju pročelja, materijal od kojeg je izrađen osnovni konstruktivni sustav, a sve u funkciji konačnog vizualnog identiteta objekta.

Određena istraživanja su pokazala da vegetacijski zidovi mogu igrati vrlo važnu ulogu u procesu smanjenja toplinskih gubitaka zimi i toplinskih dobitaka ljeti u zgradama ili zidovima gdje su ugrađeni. Tradicionalni građevinski materijali imaju visok stupanj toplinske vodljivosti. Analize pokazuju da obrasli zidovi smanjuju toplinsko pregrijavanje zidova ljeti i time smanjuju količinu ukupne energije potrebne za hlađenje zgrade.

Vegetacijski zidovi ne akumuliraju toplinu kao zidovi od konvencionalnih materijala. Istraživanja su pokazala da vegetacijski zidovi mogu smanjiti gubitke topline zimi, a time i energiju potrebnu za grijanje zgrada. Brojni su čimbenici koji utječu na razinu smanjenja toplinskih gubitaka i dobitaka u zgradama s vegetacijskim zidovima, no najizraženiji su svakako: orijentacija, struktura vegetacijskog zida, količina lisne površine, debljina lisnog dijela biljke, debljina lisnog dijela biljke, debljina lisne površine, vlažnost tla.

Energetski potencijal pojedine ovojnice arhitektonskog objekta određen je strukturom same ovojnice, klimatskim uvjetima lokacije i načinom korištenja objekta. Suvremena tehnologija u arhitekturi „omogućuje optimalno usklađivanje obilježja geografskog okoliša (reljefne značajke, geološka građa i seizmičnost terena, podzemne i površinske vode, vegetacija i topoklima – lokalna klima) i kriptoklima – umjetna klima u stanovima, na radnom mjestu i dr. zatvorene prostorije“.

Vegetativni zidovi, koji ovojnicu pročelja pretvaraju iz statičnog u dinamičan odnos prema promatraču, u gustim urbanim sredinama imaju veliki potencijal u ostvarivanju poboljšanja čimbenika održivosti okoliša. To se prije svega odnosi na velike zidne površine, gdje se mogu primijeniti ovako napredni tehnološki sustavi.

Dodatna vrijednost vegetativnih zidova ostvarena je elementima dizajnerske raznolikosti, čime se upotrebom biljnog materijala objektu i ovojnici pročelja u potpunosti daje novi vizualni identitet. Vegetativni zidovi mogu se integrirati u fasadne ovojnice cijelom površinom do malih interakcija u zgradi.

Vegetativni zidovi imaju za cilj dati arhitektonskim objektima novi karakter u odnosu na okoliš, povećati energetsku učinkovitost i energetsku ravnotežu, stvarajući novi oblik prepoznatljivosti i interaktivnog dizajna s okolišem.

Autor teksta: prof.dr. Budimir Sudimac, Sveučilište u Beogradu – Arhitektonski fakultet