Kako odviknuti industriju događanja od neodrživih praksi? Koliku je štetu donijela velika količina emisije CO2?

Marketing industrija, čiji je dio i industrija organizacije događanja, zaista spominje održivost na svakom koraku – u oglašivačkim kampanjama, u raznim promotivnim aktivnostima, na svakom koraku se spominju održive ambalaže, energetska učinkovitost zbog korištenja navedenog proizvoda ili usluge, smanjivanje CO₂ emisije – no koliko je zaista istine u svemu tome? Industrija koje se promovira zelenom, dosta puta i bez pokrića, najčešće za sobom ostavlja veliki trag otpada. To ću vam najbolje objasniti na primjeru organizacije događanja.

Industrija organizacije događanja ima problem greenwashinga po defaultu. Zašto je tome tako? Događanje koji se organizira npr. u ljetnim mjesecima, cilja na inozemne goste i traje nekoliko dana, idealan je primjer događanja koje na žalost, neće moći biti održivo ukoliko ne promijeni svoj fokus ili ne odradi kompenzaciju svog negativnog učinka. Što većinom nikome od organizatora ne pada na pamet jer najčešće predstavlja dodatni financijski izdatak na koji se gleda kao na trošak, ne investiciju. Žalosno, ali istinito.

Količina otpada, CO₂ emisije ali i šteta koju to događanje ima na infrastrukturu destinacije na kojoj se nalazi je, na žalost, nepovratna. Uzmimo još k tome trenutno stanje sa smještajem i lokacijama na kojima se održavaju događanja (koje su u izuzetno malom postotku održive), dobivamo zaista jako mali broj mogućih, u potpunosti održivih događanja.

I upravo tu nam se pokazuje najveći problem industrije organizacije događanja u Hrvatskoj:

1. Nedostatak održivog smještaja.
2. Nedostatak održivih lokacija.
3. Nedostatak destinacija koje promoviraju održive prakse.
4. Nedostatak educiranih organizatora događanja koji znaju organizirati održiva događanja.

Ova četiri problema su evidentna svima onima koji su i malo zagrebali u industriju organizacije događanja u Hrvatskoj.

Svakako ih možemo i pobliže sagledati i ponuditi rješenje za koje smatramo da će industriju organizacije događanja izvući iz domene u kojoj je etiketa neodrživosti standard.

Nedostatak održivog smještaja

U prošlom broju ovog časopisa, imali smo priliku vidjeti odličan primjer održivog smještaja. U Hrvatskoj ih ima jako malo i zato s uzbuđenjem dočekamo svaki novi.

No, činjenica je da naši hoteli ne obraćaju pažnju na održivost, ali također je i činjenica da će ih tržište na to natjerati. Na žalost, mnogi hotelijeri ne razmišljaju u smjeru održivosti jer misle da je to nešto skupo. U sadašnjem trenutku, ulaganje u održivost predstavlja financijsku investiciju, to je točno. Ali isto tako, svi oni koji su se našli u situaciji da su uložili u budućnost – nisu požalili. Upravo suprotno. Benefiti takvih investicija su na duge staze itekako isplative, nose sa sobom brojne uštede i optimizaciju troškova, te predstavljaju brigu za zajednicu i krajnjeg korisnika. Istraživanja su pokazala kako sve više turista gleda je li smještaj održiv, te mu upravo ta činjenica predstavlja jedan od bitnih čimbenika kod odabira smještaja.

Luksuz koji smo poznavali prije 20 ili 30 godina danas to više nije. Mramorni podovi, detalji od zlata i veliki tv ekrani u sobama zamijenjeni su drvenim detaljima, smještajem koji je u srcu same prirode i koji nudi bijeg od gradske vreve. Upravo zato, vrijeme je prilagodbe i prelasku na održive prakse.

Ne zbog tržišta, već zbog održivosti vlastitog poslovanja.

Nedostatak održivih lokacija na kojima se mogu organizirati događanja

Nedavno smo radili istraživanje održivih lokacija na području Hrvatske, te smo ostali šokirani kad smo shvatili koliko njih uopće ne razmišlja u tom smjeru, niti želi razmišljati. Upravo zato, za ovaj segment, edukacija ali i konstantno komuniciranje benefita takvog načina poslovanja je očito nešto što ćemo još dugo morati primjenjivati.

Kao organizator događanja čiji je fokus organizacija održivih događanja, kad shvatim da nemam lokaciju na kojoj mogu organizirati održivo događanje, ili uz jako, jako puno truda i rada na lokaciji, dođe mi da dignem ruke. Ali umjesto toga, uhvatim se u koštac s lokacijom i jednostavno ih potaknem da promijene stvari koje rade na neodrživ način, te ih educiram i pokažem što sve mogu postići uz male promjene. Ali shvaćam zašto je to većini organizatora problem.

Brojni će odustati jer se nemaju vremena, želje, znanja i mogućnosti time baviti. Da ne spominjemo da su pojedine lokacije potpuno nefleksibilne po tom pitanju. Upravo iz svih navedenih razloga, toliko je bitno da svi zajedno radimo i svakodnevno unapređujemo ponudu i uslugu. Ne čekajmo da nas klijenti i tržište natjera – pokrenimo se sami kako bismo stvorili prednost pred onima koji će kasno shvatiti zašto su ovakve promjene krucijalne.

Nedostatak destinacija koje promoviraju održive prakse

U zadnjih nekoliko godina koliko radimo na ovom području održivosti i susrećemo se s brojnim turističkom destinacijama, vidimo koliko je važno kad svi dionici u ovoj industriji (hoteli, lokacije, organizatori) imaju podršku turističke zajednice na čijem području se odvija samo događanje. Do sada smo se susreli s turističkim zajednicama koje je skroz bilo briga za održivost, pa sve do onih koji su zaista htjeli potaknuto organizatore na održivo ponašanje prilikom organizacije događanja ali nisu imali adekvatne alate. Upravo zato, edukacija je u ovom području izrazito bitna.

Zato pozivam sve one koji ne razumiju zašto bi trebali primjenjivati održive prakse pa sve do onih koji razumiju zašto, ali ne znaju kako da se educiraju jer samo ako se pomičemo prema naprijed radimo razliku. Nije bitno jesu li to mali koraci ili veliki. Bitno je da se krećemo.

Nedostatak educiranih organizatora događanja

Većina organizatora događanja u Hrvatskoj je samouka i to je činjenica. U tome nije ništa loše, pogotovo ako stručno radiš svoj posao.

Ali nije nam se jednom dogodilo u ovih nekoliko godina poslovanja da se susrećemo s organizatorima koji se promoviraju kao stručnjaci u području održivosti, a kad se malo zagrebe ispod površine shvatiš kako upravo ti „stručnjaci“ smatraju kako je održivo događanje ono na kojem nema tiska, smeće se reciklira i ne baca se puno hrane. Upravo zato samo kažem – edukacija, edukacija i edukacija! Tu ne mislim na edukaciju „Googlam pa će nešto izaći“. Tu mislim na ozbiljnu i konstantnu edukaciju i radu na sebi i svom poslovanju. Moramo shvatiti da je održivost u organizaciji puno više od „odlučio sam zamijeniti tiskani materijal digitalnim“ ili „recikliramo plastiku, zar to nije dovoljno?“.

Održiva događanja su briga o zajednici u kojoj organiziramo događanje, briga o okolišu, briga o budućim naraštajima, poticanje ljudi na održive prakse i promjenu ponašanja. Zar to nije vrijedno istraživanja, edukacije i malo više truda?

Zakonski okvir i standardizacija

Sva ova četiri „izazova“ imaju jedno zajedničko rješenje – Zakonski okvir i standardizacija. Trenutno je navedeno u nepostojećem stanju. Upravo to treba promijeniti. U zakonski okvir uvesti pojam održivog smještajnog kapaciteta, održive lokacije za organizaciju događanja, održivog događanja i održive turističke destinacije.

Danas postoje razni certifikati i priznanja, čak i neka od strane države, ali kad se pogledaju njihovi kriteriji svima je jasno da nisu adekvatni. Također, ti isti certifikati i njihovi kriteriji trebaju konstantno prolaziti kroz revizije i prilagodbe trenutnom stanju.

Ne možemo dopustiti da se hotel koji je platio određeni certifikat prije x godina i nije ništa radio po pitanju održivosti od tada i dalje svrsta pod kategoriju održivog hotela. Održiva događanja ne mogu biti ona koja organizator nazove takvima bez pokrića. Ona moraju zadovoljiti određene kriterije.

Tu možemo govoriti o npr. Green Leaf Excellence certifikatu koji zaista ima detaljno razrađene kategorije održivih događanja, te preko 100 kriterija za iste. Upravo zato, standardizacija je ključ uspjeha.

Da ne duljim, smatram kako je kohezija i suradnja upravo ova četiri segmenta ključna kako bismo iz branše koja je zaista najneodrživija postali ona koja značajno doprinosi održivosti, ali s pokrićem. Jer ako ne radiš nešto s pokrićem, bolje ne radi nikako.

U prošlom broju ovog časopisa, imali smo priliku vidjeti odličan primjer održivog smještaja . U Hrvatskoj ih ima jako malo i zato s uzbuđenjem dočekamo svaki novi.

Autor teksta: Maja Bosanac Domijan, vlasnica i organizatorica održivih događanja u Eventfulu