intervju: Marko Dabrović 3LHD – Iza Kulisa Arhitektonskog Svijeta

Studio 3LHD o kreativnosti, tehnologiji i održivosti
za časopis “grenef – građevinarstvo & energetska efikasnost”
govori Marko Dabrović

U prvom izdanju časopis “grenef – građevinarstvo & energetska efikasnost” s ponosom predstavlja jedan od vodećih arhitektonskih studija u regiji – 3LHD iz Zagreba.

Sa svojim inovativnim pristupom arhitekturi, dizajnu i urbanizmu, 3LHD je nezaobilazno ime koje oblikuje urbani pejzaž Hrvatske već skoro tri decenije. Kroz ovaj intervju, imati ćemo priliku zaviriti u svijet njihovih projekata i saznati više o njihovom doprinosu razvoju arhitekture i urbanog planiranja u Hrvatskoj.

Uz partnere Sašu Begovića, Marka Dabrovića, Tanju Grozdanić, Silvija Novaka i Paulu Kukuljicu, 3LHD je sinonim za kreativnost, stručnost i inspiraciju u domenu arhitekture, čemu svjedoči niz impresivnih projekata širom regije.

3LHD je osnovan 1994., kada su tri od četiri partnera još uvijek bili studenti na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu, u ozračju hrvatske političke i ekonomske tranzicije, a zasnovan je na temeljima timskog rada i atmosfere. Nakon godina uspješnog poslovanja 3LHD je 2016. imenovao novu partnericu Paulu Kukuljicu.

Kako je nastao studio 3LHD i koji su bili ključni momenti u formiranju tima? Možete li podijeliti neke od izazova koje ste rano svladali i kako su oni oblikovali smjer studija?

Povezali smo se na zajedničkom projektu tijekom međunarodnog natječaja Seattle Commons, na kojem smo sudjelovali još kao studenti, pozvani od strane profesora Hržića. Iako nismo osvojili nikakvu nagradu, suradnja je bila izuzetna. Sljedeća ključna prilika za nas uslijedila je na natječaju za hotel M u Zagrebu 1994., gdje smo bili pozvani kao „wild card“ i pobijedili.

Zbog administrativnih potreba, bili smo prisiljeni osnovati vlastiti ured, što je označilo početak naše zajedničke poslovne priče. Nažalost, projekt hotela je propao pa smo se tijekom tih prvih nekoliko godina rada paralelno bavili različitim poslovima. Sve to vrijeme, sudjelovali smo na raznim natječajima – od velikih međunarodnih, poput onog za muzej u Seulu, do manjih, kao što je bio Most hrvatskih branitelja u Rijeci. Ti natječaji predstavljali su emotivnu hranu za nas, dok smo preživljavali zahvaljujući manjim projektima na području interijera i 3D vizualizacijama.

Devedesete su bila iznimno turbulentno razdoblje, obilježeno prijelazom društvenog i ekonomskog konteksta iz planske ekonomije u tržišni sustav. Veliki urbanistički i arhitektonski uredi su nestajali, a nedostajale su strukovne norme, regulative i cjenici koji bi nam pružili smjernice u definiranju poslovanja. Takav ispražnjen kontekst omogućio je mladim ljudima da se okušaju u arhitekturi pa je u to doba niklo jako puno zanimljivih pojedinaca i ureda.

Nama je rad na manjim projektima pomogao u savladavanju struke, shvatili smo da se arhitekt postaje praksom, a ne samo formalnom diplomom. Uglavnom smo učili iz vlastitih grešaka. Krajem 90-ih godina došlo je do prve akumulacije kapitala, što je rezultiralo prvim projektima izgradnje obiteljskih kuća. Ti projekti su i značajno doprinijeli izgradnji i afirmaciji našeg ureda.

Ispričajte našim čitateljima anegdotu o tome kako je 3LHD dobio ime?

Kako smo bili još studenti, prilikom osnivanja ureda nismo odmah htjeli izložiti svoja prezimena javnosti pa smo smislili ime 3LHD koja doslovno znači „Tri Ljevoruka i hard disk“. Tanja, Saša i Silvije su ljevoruki, a moj zapis je spreman na Hard Disk.

Koja je osnovna filozofija i inspiracija iza stvaranja studija 3LHD? Postoji li određena nit koja je odredila smjer vašeg tima od samog početka i kako se ta vizija razvijala tijekom vremena?

Mi smo timski orijentiran ured koji vjeruje u stvaranje rezultata kroz kreativan spoj različitih ideja, misli i stavova iz različitih disciplina. Bez obzira jesu li inspirirane umjetnošću ili inženjerskim utjecajem, vjerujemo da se te različite perspektive međusobno nadopunjuju. Usmjereni smo na integraciju različitih disciplina; arhitekture, urbanog i pejzažnog krajolika, dizajna i umjetnosti.

U svome radu neprekidno istražujemo nove mogućnosti interakcije i integracije arhitekture, društva i pojedinca. Suradnja je jedna od glavnih karakteristika našeg rada od samih početaka.

Volimo se baviti svim tipologijama, od interijera do urbanizma. Jednako se kvalitetno posvećujemo različitim projektima: od obiteljskih kuća, preko stambenih, sportskih do javnih prostora. Svaki je projekt za nas novi izazov i svaki projektiramo stvarajući potpuno novi doživljaj uzimajući u obzir lokaciju i kontekst.

Pokušavamo iz dana u dan uživati u onome što radimo i na zanimljiv način stvoriti dodatnu vrijednost.

Kako biste opisali svoj osobni pristup arhitekturi i koji su ključni elementi koji Vas inspiriraju u stvaranju arhitektonskih rješenja?

Naš pristup arhitekturi uvijek je inspiriran kontekstom, koji seže od urbanističke tradicije do društvenih navika i rituala. Inspiriramo se raznolikošću okoline u kojoj radimo. Uvijek u obzir uzimamo potrebe krajnjeg korisnika. Dijalog s javnošću nam je također iznimno važan. Naša arhitektura sadrži elemente koji obogaćuju javni prostor ili doprinose njegovoj javnoj upotrebi.

Na početku svakog projekta, formiramo tim koji može najbolje odgovoriti na postavljene zahtjeve. Inspiracija dolazi i izvan ureda, iz interakcije s ljudima i njihovim pričama. Posebnu pažnju posvećujemo suradnji s inženjerima, kreativcima i investitorima.

S obzirom na visoku tehnološku kompleksnost današnjih zgrada, suradnja s velikim brojem stručnjaka postaje ključna za uspjeh. U našem pristupu naglasak je ne samo na tehnologiji, već i na umjetnosti i dizajnu, što uključujemo u svaki projekt. Pošto je krajobraz integriran u naše projekte, suradnja s hortikulturnim stručnjacima je intenzivna.

Održivost zauzima posebno mjesto u našoj arhitekturi. Počeli smo se baviti održivošću intuitivno, a danas je to postala standardna procedura koju primjenjujemo u svim našim projektima.

Studio 3LHD poznat je po inovativnom pristupu arhitekturi. Kako biste opisali filozofiju rada svog studija i koje vrijednosti smatrate ključnima u svom timu?

Na prvo mjesto stavljamo ljude, smatramo da je kvalitetna suradnja i radno okruženje ključno za uspjeh.

Odlučili smo se za rekonstrukciju napuštenog kina Urania kako bismo stvorili inspirativan prostor koji odražava naše vrijednosti, primjenjujući na njemu mnoge elemente koje želimo implementirati i na drugim projektima.

Krenuli smo s održivosti i poštovanjem prema okolišu pa smo iskoristili postojeću konstrukciju. Radi veće ugodnosti koristimo prirodnu ventilaciju, prirodno osvjetljenje, vrhunsku akustiku, puno biljaka. Dio prostora stavili smo u javnu namjenu. Ulazni prostor je caffe bar a bivši foaje je danas dvorana za predstave, kino projekcije, izložbe, koncerte i predavanja.

Arhitekti u našem timu percipiraju se prvenstveno kao kreativci, i mi potičemo sve u timu, uključujući i one najmlađe, da ravnopravno sudjeluju u kreativnom procesu.
Arhitekti su odgovorni za ukupnu koordinaciju svih struka u fazi projektiranja.

U posljednjih 30 godina, složenost projekata značajno se povećala, a time i naša uloga.

Važno je shvatiti da će ono što danas gradimo dugotrajno ostati u prostoru i vjerojatno neće lako biti srušeno zbog CO2 otiska, stoga smo posvećeni stvaranju prostora koji podržavaju održivost i dobrobit zajednice.

Možete li podijeliti nekoliko primjera projekata koje ste razvili s posebnim fokusom na primjenu BIM tehnologija u projektiranju?

Započeli smo s primjenom BIM tehnologije oko 2007. godine na projektu autobusnog kolodvora Žabica. Prostorna čelična konstrukcija, obilje prometnih površina koje su sve u nagibu pružili su nam idealan poligon za učenje i primjenu BIM-a.

Hotel Grand Park predstavlja prekretnicu u našem korištenju BIM tehnologije. Uspjeli smo uvjeriti sve naše suradnike da prijeđu na BIM i izrade 3D modele. To je bilo posebno važno zbog terasaste strukture hotela i ograničene visine. Posebno je bilo izazovno preplitanje konstrukcije i instalacija. Hotel Grand Park bio je prvi Open BIM projekt u Hrvatskoj.

Jedinstvena situacija na projektu hotela potaknula nas je da prvi put koristimo point cloud tehnologiju. Geodeti su detaljno snimili okoliš s pomoću lasera, uključujući sva stabla, čak i borove iglice. Osim okoline, snimljen je i centar Rovinja, što nam je omogućilo rad u uredu kao da smo fizički na terenu.

Ovom tehnologijom dobili smo precizan uvid u prostor, vidljivost iz različitih perspektiva te detaljne informacije o okolišu. To je značajno utjecalo na oblikovanje hotela.

Izazovi u izgradnji tvornice na Rimac Kampusu, podigli su zahtjeve za koordinacijom u BIM-u na još viši nivo. Gornja dva metra tvorničkog kompleksa sadrže različite instalacije i konstrukcije, čiju bi koordinaciju bilo nemoguće ostvariti bez upotrebe BIM tehnologije.

Kako tehnološki napredak u doba digitalne transformacije utječe na vaš kreativni proces i način na koji dizajnirate?

U okviru 3LHD-a, uvidjeli smo značaj digitalizacije od samih početaka, i prigrlili taj proces kako bismo unaprijedili kvalitetu naših projekata i funkcionalnost ureda. Razvili smo nekoliko softverskih rješenja za vođenje sati na projektima (2004), financijsko upravljanje (2007), te izradu specifikacija materijala i opreme (2011).

Iskustvo rada na hotelima u Zurichu i Guangzhou, kao i suradnja s Lissoni&Partners na Hotelu Park, potaknuli su nas da prepoznamo potrebu za jedinstvenim alatom za upravljanje zadacima, vođenje sastanaka, dijeljenje nacrta te upravljanje revizijama. Shvatili smo da postojeća rješenja poput Excela, e-pošte i Dropboxa nisu dovoljno učinkovita.

Stoga smo 2016. godine osnovali tvrtku VOLUM3 kao spin-off, s ciljem digitalizacije procesa projektiranja, građenja i održavanja zgrada.

VOLUM3 predstavlja online platformu za kolaboraciju koja rješava mnoge izazove s kojima se suočavaju sudionici u gradnji. Ovo sveobuhvatno rješenje pojednostavljuje upravljanje projektima i optimizira procese u građevinskoj industriji, poboljšava suradnju i povećava transparentnost u svim fazama projekta.

Platforma VOLUM3 nije samo alat za projektante, već omogućuje proizvođačima i dobavljačima promociju njihovih proizvoda i usluga. Kroz online kataloge, ponude te komunikaciju s arhitektima i izvođačima, VOLUM3 pruža inovativan način interakcije u građevinskom sektoru.

Važno je napomenuti da je VOLUM3 za većinu korisnika potpuno besplatan, dok se troškovi pokrivaju od strane investitora i proizvođača. Ova inovativna platforma ima ambiciju transformirati građevinski sektor.

Kako ste pristupili projektiranju Rimac kampusa, uzimajući u obzir potrebe suvremenog radnog okruženja? Koji su ključni arhitektonski elementi koji podržavaju inovacije i suradnju unutar kampusa?

Projektiranje Rimac kampusa započelo je 2019. godine putem međunarodnog pozivnog natječaja, gdje smo osvojili prvu nagradu. Konkurencija u natječaju bili su renomirani europski uredi s bogatim iskustvom u autoindustriji, dok smo mi, bez prethodnog iskustva u gradnji tvornica, istaknuli svoj koncept kampusa koji je odražavao suštinske vrijednosti tvrtke Rimac. Naš cilj bio je dublje razumjeti identitet tvrtke, njihove temeljne vrijednosti, odnos prema zaposlenicima i planove za budući razvoj.

Projekt je službeno predstavljen javnosti u travnju 2021., a gradnja je započela u kolovozu iste godine. Rimac kampus, smješten u blizini dvorca Erdody u Svetoj Nedelji na samo 16 km od centra Zagreba, bit će novo sjedište tvrtke namijenjeno za 2.500 zaposlenika.

Kampus je koncipiran kao integralna cjelina, spoj proizvodnog pogona i uredske zgrade koji se harmonično uklapaju u okoliš. Središnja os kampusa obuhvaća javne prostore poput jezera s trgom, restorana i prostora za susrete zaposlenika s posjetiteljima. Uz proizvodni pogon i uredske prostore, planirani su i dodatni sadržaji poput muzeja i izložbenog prostora, restorana, vrtića te smještajnih jedinica za goste i zaposlenike iz cijelog svijeta. Na kampusu će posebno mjesto zauzimati pašnjak s ovcama.

Kako vidite ulogu održivosti u današnjoj arhitekturi i na koji način Vaš studio doprinosi stvaranju održivih i energetski učinkovitih rješenja za gradnju?

Svijest o globalnim ekološkim problemima oblikuje naš pristup arhitekturi. Bez obzira na različite zemljopisne i klimatske uvjete, tipologije i veličine projekata, znatnu pažnju posvećujemo energetskoj učinkovitosti i održivosti. Razumijevanje konteksta i specifičnosti svakog projekta ključno je za naš rad, bilo da projektiramo na nenaseljenom otoku ili u gusto naseljenim urbanim sredinama. U projektiranju koristimo sve dostupne tehnologije, a kao konzultante koristimo tvrtke i pojedince s velikim iskustvom u tom području.

Na projektu Hotela Belvedere u Dubrovniku koristili smo usluge njemačke tvrtke Transsolar koja je vodeća u svijetu za teme održivosti. Težište je bilo stvoriti ugodne klimatske uvjete za ljude koji borave u prostoru uz što manju upotrebu energije koja u ovom slučaju dolazi iz mora. S istim konzultantima radili smo na projektu kampusa Rimac koji je trenutno u izgradnji. Radi se o preko 100.000 m2 tvornice, ureda, restorana i okoliša u kojem u suživotu borave zaposlenici, gosti, domaće životinje i visoka tehnologija.

Jedan od bitnih zadataka je bio napraviti tvornicu koja ne koristi fosilna goriva i u tome smo uspjeli. Veliki dio energije dolazit će iz sunčane elektrane s krova tvornice.Upotreba zelenila je bitan element u našim projektima. Osim apsorpcije CO2, zelenilo znatno povećava kvalitetu zraka.

Grand Park Hotel u Rovinju ima preko 10.000 m2 zelenih krovova s mediteranskim biljem koje treba minimalnu količinu navodnjavanja. Hotel se potpuno uklopio u okoliš a uspjeli smo sačuvati i 5 velikih pinija ispred hotela koje su stare preko 100 godina.

Potpuno zeleni krov ima i Karlovački slatkovodni akvarij prekriven autohtonim biljkama tog kraja. Takav krov promiče bioraznolikost biljnih i životinjskih vrsta.

Na projektu kampusa tvrtke Infobip u Zagrebu primijenili smo bio-dinamičko pročelje s penjačicama koje ljeti smanjuju insolaciju, a zimi propuštaju više sunčeve svjetlosti kako bi zagrijale prostor.

Park Kneževa, projekt stambene namjene u Zagrebu u postojeći blok donosi preko 57000 biljaka koje se nalaze na pročelju i u parteru zgrada. Posađeno je i preko 40 velikih stabala koje smanjuju efekt toplinskih otoka specifičnih za urbane sredine. Biljke često koristimo i u interijerima kako bismo stvorili prostor s boljim zrakom i kvalitetnijim radnim okruženjem. To smo primijenili na našem uredu u bivšem kinu Uranija.

Koji su projekti ključni za vašu tvrtku ili su možda bili prekretnica u vašem poslovanju i zašto?

Posebno su nam dragi javni projekti zbog njihovog značajnog utjecaja na prostor i društvo. Splitska riva predstavlja gradski dnevni boravak, Centar Zamet je postao srce četvrti u Rijeci, dok Uranija aktivira i oživljava dio grada, donoseći nove kulturne i društvene aktivnosti. Izlasci izvan Hrvatske imali su značajan utjecaj na naš profesionalni razvoj. Expo 2005 bio je posebno inspirativan s temom održivosti kroz slogan “kap vode, zrno soli”.

Hokej dvorana Port Lands u Torontu i interijer hotela Dolder Waldhaus u Zurichu, iako nikad nisu realizirani, igrali su bitne ulogu u oblikovanju naše karijere. Srećom, hotel LN garden u Kini je uspješno realiziran.

Rovinjski projekti su obilježili našu karijeru, počevši od Hotela Lone koji je potaknuo razvoj dizajnerske scene i industrije namještaja u Hrvatskoj. Od plaže Monte Mulini do najnovijih ostvarenja poput Grand Park Hotela, ACI marine i šetnice, zaokružili smo transformaciju cijele turističke zone Monte Mulini.

Projekti kao što su Studija urbane revitalizacije zone Gredelj uvijek predstavljaju poseban izazov jer nam omogućuju promišljanje šireg obuhvata, urbanističkog planiranja i istraživanja društvenog konteksta.

Nedavno realizirani Kampus Infobip i Kampus Rimac, koji je još u izgradnji, predstavljaju projekte za dva hrvatska startupa. Iskoristili smo ove prilike da kroz arhitektonska istraživanja u suradnji s investitorima ostvarimo koncepte koji pozitivno utječu na okoliš i oblikuju javni prostor.

Možete li reći kako ste integrirali prirodne elemente i lokalni kontekst u arhitekturu hotela Lone? Kako ste postigli ravnotežu između luksuza i funkcionalnosti?

Hotel Lone, smješten je u park- šumi Monte Mulini, najatraktivnijoj turističkoj zoni Rovinja, u neposrednoj blizini hotela Eden. U okviru zaštićenog područja šume Monte Mulini, prilikom smještaja hotela posebna pažnja posvećena je očuvanju vrijedne vegetacije.

Arhitektura hotela ostavlja snažan vizualni dojam, dominirajući horizontalnim potezima bijelih ograda terasa koje prelaze iz vanjskog prostora u interijer, stvarajući višeetažni lobby poput natkrivenog trga. Priroda se uvlači u lobby s tri strane, osiguravajući obilje dnevnog svjetla putem velikog skylighta.

Karakterističan tlocrt u obliku slova Y koji proizlazi iz urbanističkih parametara lokacije, pruža racionalnu organizacijsku shemu koja omogućuje kvalitetan pogled iz svih smještajnih jedinica – prema moru ili zelenim krošnjama. Hotel se sužava prema višim etažama i zaobljenom formom meko uklapa u okoliš.

U tom razdoblju se u svijetu pojavila nova tipologija dizajn hotela, a prilika za pozicioniranje hotela Lone u smjeru dizajna prepoznata je i ostvarena kroz suradnju s kreativcima poput Numen for Use za oblikovanje interijera i izradu originalnog namještaja, umjetnika Ivane Franke i Silvia Vujičića, modnih dizajnerica iz studija I-gle i grafičkih dizajnera Brukete&Žinića.

Nakon 12 godina, hotel Lone je još uvijek izrazito funkcionalan i privlačan publici.

Hotel “Grand Park” u Rovinju je savršeno uklopljen u postojeću šumu i maksimalno prilagođen nagnutom terenu. Ono što ga izdvaja je najveća staklena površina postavljena u našem hotelu, visoka 3,2 metra i duga nevjerojatnih 15 metara.

Što vam je bila inspiracija dok ste radili na ovom projektu?

2011. na ležaljkama hotela Lone, na dan njegovog otvaranja, nastala je prva skica za Hotel Park.

Terasasta zgrada integrirana u okoliš koja prati slojnice terena kakav je bio na lokaciji prije izgradnje tada postojećih hotela (Grand Park Hotel je treći hotel izgrađen na istoj lokaciji). Iz svih soba i sadržaja puca pogleda na more, stari grad, Eufemiju i otok Sv. Katarina. Iz grada, ili s mora, Hotel Park se percipira kao “naseljeni park”, cijela je zgrada obrasla u mediteransko zelenilo.

Posebna nam je misija bilo očuvanje stabala pet pinija starih 120 godina koja su preživjela izgradnju svih hotela.

Iako se Hotel Lone i Hotel Park nalaze u istom gradu, građeni za istog investitora i udaljeni samo 150 m – ova dva hotela potpuno su drugačija i orijentirani su na različitu publiku.

Dok je Hotel Lone kompaktna skulpturalna forma Hotel Park je potpuno podređen programu i lokaciji. Namjera nam je bila stvoriti individualno iskustvo za svakog gosta, na svim lokacijama – od terase soba, do sunčališta na krovu, restorana ili u prostoru wellness vrta iza hotela; gost nikada ne vidi više od 30 do 50 m zgrade. Ovi mikroambijenti pružaju mnoštvo drugačijih, novih doživljaja i intimnu atmosferu.

Recepcija je smještena na najvišoj etaži hotela, uz nju se nalaze bar i restoran s terasama. Na najvišoj etaži hotela nalaze se i bazeni sa sunčalištem. Kongresna dvorana je lagano zarotirana u odnosu na ostatak hotela i uokviruje pogled na Rovinjski poluotok sa zvonikom. Dimenzija dvorane definirana je s maksimalnom dimenzijom stakla (15 m x 3,2 m) kako bi gosti dobili neometan pogled na Rovinj.

Hotel je preko javne šetnice na kojoj se nalaze ugostiteljski i trgovački sadržaji orijentirani javnosti povezan s ACI Marinom. Otvoreni prostor šetnice zamišljen je kao novi prostor gradskog okupljanja, trg s različitim sadržajima – zonama mirovanja, druženja i okupljanja, nadopunjen trgovačkim i ugostiteljskim sadržajima hotela.

Koji su ključni urbanistički izazovi s kojima se Zagreb trenutno suočava? Na koji način vaši projekti pridonose rješavanju tih izazova i poboljšanju kvalitete urbanog života?

Zagreb ima nedostatak cjelovitih projekata koji prelaze granice pojedinačnih parcela i vlasničkih interesa. Grad je zanemario svoju ulogu pokretača razvoja, propuštajući priliku za stvaranje sveobuhvatnog urbanističkog plana. Inicijativa je prepuštena pojedincima pa se grad razvija parcelacijskim urbanizmom. Komunalna naknada trenutno potiče razvoj na periferiji bez odgovarajuće infrastrukture ili tramvajske povezanosti, zbog značajno niže cijene u odnosu na centralne, komunalno opremljene dijelove grada.

Osim toga, pruga ispod koje je Zagreb cestovno povezan na samo tri točke predstavlja dodatan urbanistički izazov. Nedostaje službena strategija podizanja pruge u centralnom dijelu grada, a dijalog između grada i HŽ-a također nije uspostavljen. Potencijalno podizanje pruge u zoni kolodvora otvorilo bi prostor za integraciju Trnja i zone do Save u središte grada.

Naša intervencija u revitalizaciji zone Gredelj, predstavljena u suradnji s različitim stručnjacima, ima cilj integrirati ovaj prostor u Donji grad. Želimo sačuvati industrijsku baštinu, stvarajući istovremeno prostore za kvalitetan život i rad stanovnika svih dobi, životnih stilova i socijalnog statusa. Ovaj studija predviđa stvaranje integralnog prometnog HUB-a te implementaciju javnih sadržaja poput knjižnice, tržnice, muzeja, kazališta i obrazovnih ustanova. Time bismo stvorili vitalan i raznolik urbani ambijent koji poštuje socijalne i dobne razlike.

Ova zona, u javnom vlasništvu, ima potencijal postati pozitivan primjer urbanog razvoja gdje grad i država podižu vrijednost vlastite imovine stvaranjem prostora ispunjenog javnim funkcijama. S obzirom na očekivane investicije i doprinos povećanju BDP-a, ovaj projekt ima potencijal značajno unaprijediti kvalitetu urbanog života u Zagrebu.

Kakav je status i položaj arhitekta danas u Hrvatskoj? Kakva je percepcija investitora i koliko ozbiljno shvaćaju i cijene Vaš rad?

Društveni položaj arhitekata u Hrvatskoj danas je značajno poboljšan u usporedbi s našim počecima u 90-ima.

Ipak, trenutna situacija može predstavljati izazove, posebno zbog nepredvidivosti globalnog konteksta. Općenito, arhitektura se suočava s preispitivanjem, budući da se smanjuje uloga arhitekta u procesu projektiranja i gradnje, dok se pojavljuju project manageri i razni konzultanti.

Ponekad, investitori arhitekte percipiraju bliže dekoraterima nego ključnim stručnjacima u oblikovanju prostora.

Naša iskustva stečena kroz rad u raznim zemljama, omogućila su nam razvoj vlastitog sustava organizacije ureda. Ova struktura pruža fleksibilnost i potiče osobni napredak svakog člana tima unutar 3LHD-a.

Imali smo privilegiju surađivati s ozbiljnim klijentima koji cijene naš pristup radu. To uzajamno povjerenje odrazilo se u svim realiziranim projektima, što potvrđuje uspješnost naše suradnje.

Kako vidite ulogu časopisa “grenef” na hrvatskom tržištu, posebno s obzirom na Vaše iskustvo i perspektivu u području arhitekture? Kako takvi medijski kanali mogu doprinijeti promicanju inovacija i dijeljenju znanja u ovom području?

Ovaj časopis ima potencijal povezivanja stručnjaka, poticanja dijaloga između arhitekata te pružanja platforme za predstavljanje inovativnih projekata i pristupa. Kroz svoje sadržaje, “grenef” može doprinijeti širenju svijesti o relevantnim trendovima, tehnologijama i praksama u području arhitekture, što je od ključne važnosti za unapređenje struke.

Za kraj, želite li podijeliti neku poruku ili inspiraciju s čitateljima časopisa GRENEF i kolegama arhitektima kojima je ovaj časopis namijenjen? Kako biste ih potaknuli na kreativnost i istraživanje u području arhitekture?

Svaki početak je težak i ne treba odustajati od vlastitih ideja, ne treba biti nestrpljiv. Razvijajte se i napredujte, svladajte sva potrebna znanja i vještine i budite posvećeni svojoj profesiji. Uvijek imajte želju za stalnim usavršavanjem. Budite kritični, posvećeni i radoznali.