Izolirajte se za bolju budućnost

Klimatske promjene i ekstremne vremenske prilike s nagle promjene godišnjih doba donose nam ne samo promjene u temperaturi, zagađenju, epidemijama i karantenama, već i ozbiljno potresaju naš financijski svijet. Istraživanja su pokazala da se globalna potrošnja energije i dalje povećava, unatoč usporenom rastu, te je i dalje prisutna. Za razliku od prethodnih desetljeća kada je neograničeno iskorištavanje prirodnih resursa bilo uobičajeno, suvremeno doba bilježi veliki razvoj svijesti o održivom razvoju i potrebi korištenja obnovljivih izvora energije.

Kada se radi o našoj zemlji, potrošnja energenata i dalje konstantno raste, a time i troškovi. Drugim riječima, rasipamo energiju. Osim izravnog financijskog kolapsa i potrebe za proizvodnjom sve više energije, suočavamo se i s neadekvatnom ekološkom i zakonodavnom politikom koja dovodi do sve većeg onečišćenja zraka. I tako se taj krug nastavlja.

Gdje je rješenje?

U izolaciji. Termičkoj izolaciji. S obzirom na ekstremne vremenske uvjete s temperaturnim rasponom od minus 25⁰C do plus 45⁰C, uz vjetrove, oluje i neočekivane padavine, izolacija objekata postaje neizbježna. Ako bismo morali odgovoriti na pitanje što treba izolirati, najbolji odgovor bio bi: SVE. Od temelja do krova. Ako financijske okolnosti dopuštaju, to bi bila idealna i najbolja rješenja. S druge strane, za početak je dovoljno izolirati dijelove koji čine najveći dio objekta, odnosno vanjske zidove ili fasadu. Procjenjuje se da se čak četvrtina ukupne energije gubi kroz ovaj put.

Da bi se objekt pravilno izolirao, potrebno je poštovati odgovarajuće norme i standarde. Prvi korak je odabrati odgovarajući izolacijski materijal, a izbor ovisi o uvjetima objekta. Treba uzeti u obzir odgovarajuću debljinu, toplinsku vodljivost, vatrootpornost, vodonepropusnost i tvrdoću materijala. Ovisno o potrebama, može se izolirati cijeli objekt ili samo dio, kao što je slučaj kod stambenih zgrada gdje vlasnici individualno odlučuju o izolaciji svog stana. U tom slučaju, izolacija se obično postavlja na unutarnjim zidovima. Iako nije optimalna opcija jer zauzima prostor, svakako je bolje imati takvu izolaciju nego je uopće nemati.

Nakon odabira materijala, pristupa se izboru odgovarajućeg izolacijskog materijala.

Stiropor kao izolacijski materijal

Najčešće korišten izolacijski materijal na našim prostorima dobiva se ubrizgavanjem ugljikovodika u tekući polistiren, što rezultira ekspandiranim polistirenom. Također, ekstruzijom polistirena dobiva se stirodur, još jedan odličan termoizolacijski materijal. Oba materijala pružaju izvrsnu toplinsku izolaciju objektu na kojem se koriste. Postojani su na temperaturne promjene i ne mijenjaju oblik pri ekstremnim vremenskim uvjetima, pružajući učinkovitu, sigurnu i dugotrajnu zaštitu. Međutim, stiropor ima slabiju otpornost na vlagu, dok stirodur pruža veću otpornost na vodu i često se koristi za izolaciju temelja i ravna krova. Unatoč tome, zbog svoje toplinske izolacije i pristupačne cijene u usporedbi s drugim izolacijskim materijalima, stiropor je jedan od najčešće korištenih materijala na našim prostorima.

Debljina stiropora ovisi o geografskom području gdje se objekt nalazi. Dok se nekada smatralo da je izolacija ispod 8 cm nedovoljna, ta granica je sada pomaknuta na 10 cm. Zamislite objekt obložen stiroporom takve debljine. Možete li zamisliti koliku će uštedu energije to donijeti? Nakon postavljanja, rezultati će biti više nego očigledni.

Kamena vuna – toplinska i zvučna izolacija

Drugi važan termoizolacijski materijal koji se koristi za izolaciju objekata. Budući da se proizvodi od kamene stijene, kamena vuna je prirodni materijal koji pridonosi stvaranju zdravog okruženja. Osim odlične otpornosti na temperaturne promjene, kamena vuna je nezapaljiva, organski čista i vodonepropusna, ali i propusna za vodenu paru, što omogućava zidovima da dišu. Kamena vuna također pruža adekvatnu zvučnu izolaciju, što je važno za objekte gdje je potrebna tišina za normalno funkcioniranje ljudi. Iako se koristi i za stambene objekte, često se primjenjuje za izolaciju javnih objekata (bolnice, vrtići) gdje su toplotna i zvučna izolacija ključne. Iako je viša cijena kamene vune često ograničavajući faktor u širem korištenju, ulaganje se isplati kroz niže troškove energije i poboljšani komfor života.

Zeleni izolacijski materijali

Osim stiropora i kamene vune, tu su i tzv. zeleni izolacijski materijali poput celuloze, gline, trske, slame i ovčje vune. Iako imaju slabiju toplinsku izolaciju od stiropora i kamene vune, mogu se koristiti u većim količinama. Kako bi se postigli optimalni izolacijski rezultati i ekonomičnost, potrebno je dobro poznavati svojstva svakog izolacijskog materijala i odabrati onaj koji najbolje odgovara potrebama objekta.

Što pokazuju brojke?

Praćenjem situacije došlo se do zaključka da korištenjem izolacijskih materijala poput stiropora, kamene vune i zamjenom dotrajalih prozora kod starijih objekata možemo ostvariti značajne uštede koje se kreću i do 80%. Drugim riječima, novi energetski učinkoviti objekti postaju energetski efikasni već na početku. Iako su troškovi izolacije znatni i predstavljaju veliki dio budžeta pojedinca ili društva, jedno je sigurno – potrošnja energije će se znatno smanjiti, a s njom i troškovi energenata. Objekt će postati energetski efikasniji, uvjeti života će se poboljšati, a okoliš će biti zdraviji. Drugim riječima, svako ulaganje u toplinsku i zvučnu izolaciju isplati se za samo nekoliko godina. Iako su početni troškovi visoki, uštede su mnogo veće.

Autorka teksta: Snežana Trtica Graovac, novinarka