Zašto je građevinski sektor visokorizičan?

Mario Kurtović je financijski analitičar i vlasnik poduzeća „Kurtovic Financial“, s preko petnaest godina iskustva u financijama. Mario je jedanaest godina proveo kao analitičar i risk manager u razvojnom bankarstvu radeći za vodeće domaće i međunarodne razvojne banke (EIB, EBRD, HBOR).

Glavna zaduženja su mu bila odobravanje i strukturiranje kreditnih transakcija te upravljanje portfeljem kredita poduzećima iz različitih sektora na globalnoj razini. U okviru vlastitog biznisa bavi se izradom financijskih analiza te savjetovanjem i edukacijama iz domene upravljanja financijama.

Građevinski sektor je jedan od najvažnijih segmenata svake ekonomije, ali i jedan od najrizičnijih. S obzirom na kompleksnost projekata, volatilnost tržišta i izraženu kompetitivnost, građevinarstvo predstavlja izazov za investitore i kompanije. Tome smo najbolje mogli svjedočiti u vremenima prošle globalne financijske krize koja je veliki dio domaćeg građevinskog sektora bacila na koljena.

Zašto je građevinski sektor visokorizičan?

Volatilna potražnja

Potražnja u građevinskom sektoru je derivirana iz industrija koje građevinska poduzeća opslužuju i uveliko ovisi o strukturi nacionalnog gospodarstva. U Hrvatskoj su tako prije 2008. glavni driver potražnje bile ceste i autoceste, dok su u periodu od 2014. nadalje značajniji udio imali npr. stanogradnja i gradnja turističkih objekata.

Iako je volatilnost u načelu visoka, trenutni pad potražnje ima ograničen efekt na građevinska poduzeća koja obično završavaju projekte ugovorene u dobrim vremenima, međutim problemi nastaju kad se ti projekti odrade. Građevinski sektor obično nešto kasnije doživi pad kada recesija krene, no isto tako kasnije i izlazi iz recesije jer investitori iskazuju višu razinu averzije prema riziku u fazi ekonomske nestabilnosti.

Niska profitabilnost

Profitne marže u građevinskom sektoru su generalno niske u usporedbi s drugim sektorima, i za to je razlog nekoliko faktora. Prvo, sezonalnost je važna karakteristika u građevinarstvu, s obzirom na to da vremenski uvjeti utječu na mogućnost izvođenja vanjskih radova. Međutim, fiksne troškove poput plaća treba pokriti i kad radove nije moguće izvoditi. Drugo, nedavni porast cijena repromaterijala nam je bio najbolji primjer osjetljivosti građevinskog sektora na cijene.

Treće, trošak plaća je također važan element, što vidimo trenutno kroz inflacijske pritiske i nedostatak radne snage, što uzrokuje dodatne troškove kod angažiranja stranih radnika kojima je potrebno vrijeme da dostignu standardnu produktivnost. I posljednje, značajno korištenje podizvođača smanjuje marže zbog niže razine dodane vrijednosti u prihodima, što kod domaćih građevinskih kompanija ima sve viši udio.

Izrazita kompetitivnost i niske barijere ulaska u industriju

Barijere ulaska u građevinski sektor su generalno niske, što se vidi iz fragmentiranosti domaćeg tržišta. U Hrvatskoj ima svega nekoliko građevinskih poduzeća koji su u mogućnosti samostalno izvesti veće i kompleksnije projekte. Kapitalni zahtjevi za pokretanje građevinskog biznisa su relativno niski, i ne postoje zaštićene tehnologije koje bi onemogućavale ili otežavale ulazak novih konkurenata.

Iako je diferencijacija kroz kvalitetu usluge moguća, ista ne garantira dobivanje poslova u budućnosti, jer je primarni faktor kod donošenja odluke o izvođaču i dalje u većini slučajeva – cijena. Nacionalne granice također više nisu barijera ulaska, što se najbolje moglo vidjeti na nedavnom primjeru gradnje Pelješkog mosta, koji je dobio kineski izvođač. Nedostatak većih barijera za ulazak dovodi do velike konkurencije, što značajno utječe na profitabilnost građevinskih kompanija gurajući marže prema dolje.

Što razlikuje dobar poslovni model u građevinarstvu od lošeg?

Sedam je osnovnih faktora po kojima se dobre građevinske kompanije razlikuju od loših.

1) Reputacija i track record u izvođenju projekata

Dobra reputacija i višegodišnji pozitivan track record izvođenja projekata u okviru zadanih budžeta i na vrijeme je krucijalan faktor koji diferencira dobro građevinsko poduzeće od lošeg. Iako je cijena u većini slučajeva najvažniji faktor prilikom odabira izvođača radova, loša reputacija se teško može popraviti nižom cijenom. Opetovano probijanje rokova i budžeta te učestalo vođenje sudskih sporova zbog neizvršenja ili kršenja ugovornih obveza može značajno utjecati na sposobnost dobivanja budućih poslova.

2) Veličina baze prihoda i diverzificiranost portfelja projekata

Snažno građevinsko poduzeće će u pravilu imati širu bazu prihoda i dobru diverzifikaciju projekata s geografskog aspekta, krajnjih tržišta koje opslužuje i broja klijenata.
Na taj način je lakše prebroditi tržišne oscilacije koje se mogu pojaviti u određenim segmentima, jer koncentracije bilo kojeg oblika povećavaju rizik poslovanja. Bolja diverzifikacija će rezultirati kvalitetnijom knjigom narudžbi i stabilnijim poslovanjem. U pravilu će veća poduzeća u ovom pogledu biti u prednosti pred malima, s obzirom da često mogu ponuditi širi raspon usluga, iako je na tržištu kod nas prisutno sve veće korištenje podizvođača.

3) Troškovna struktura

Fleksibilnost troškovne strukture je iznimno važna za građevinska poduzeća s obzirom na inherentnu volatilnost potražnje. Fiksni troškovi mogu biti visoki, što je dodatno izraženo u današnjim uvjetima porasta troškova radne snage. Korištenje podizvođača je jedan od načina zadržavanja potrebne razine fleksibilnosti, međutim isto ima nepovoljan efekt na profitne marže s obzirom na to da dio zarade ide podizvođačima. Upravo je fleksibilnost troškovne strukture ono što razlikuje današnja domaća građevinska poduzeća od poduzeća u vremenima prošle financijske krize, kada su mnoga zapošljavala tisuće djelatnika, imale visok udio vlastite opreme i samostalno izvodili većinu radova, što je brojne gurnulo u propast kada je došlo do pada potražnje.

4) Pristup bankarskim garancijama

Iako građevinarstvo nije kapitalno intenzivna djelatnost pa nisu potrebna značajna ulaganja da bi se pokrenuo građevinski biznis, pristup bankarskim garancijama je neophodan za dobivanje većih poslova. Kako bi banke odobrile potrebne garancije, bonitet građevinskih poduzeća mora biti dobar. Garancije istovremeno smanjuju kapacitet za zaduživanje za ostale svrhe, što može ograničiti razvoj poduzeća.

5) Likvidnost

Za stabilnost poslovanja građevinskih poduzeća su likvidnost i pristup kapitalu vrlo važan faktor. Vodeća građevinska poduzeća u Hrvatskoj danas su uglavnom fokusirana na banke kao primarni izvor vanjskog kapitala potrebnog za financiranje poslovanja i vlastitih projekata. U istraživanju koje sam proveo na temelju 143 najveća domaća građevinska poduzeća, u 2022. je čak trećina njih bila nisko likvidna, što znači da bi se značajan dio njih mogao suočiti s ozbiljnim poteškoćama u slučaju recesije. S obzirom na to da je poslovanje građevinskih poduzeća iznimno volatilno, rezerva likvidnosti i planirani primici bi trebali premašivati planirane izdatke za 25% kako bi poslovanje bilo stabilno.

6) Upravljanje novčanim tokom

Kako su profitne marže u građevinarstvu generalno niske, kvalitetno upravljanje novčanim tokom je od iznimne važnosti, jer je manevarski prostor u slučaju greške minimalan. Građevinska poduzeća često dio tekućeg poslovanja financiraju kroz primljene avanse, što može zamagliti sliku realnog stanja novca. U praksi vidim kako se mnoga, posebice manja građevinska poduzeća, preračunaju i slabo upravljaju avansima što rezultira potrebom za dodatnim novčanim sredstvima, najčešće kratkoročnim bankarskim linijama što povećava rizik. Likvidnost ne bi smjela ovisiti o avansima.

7) Financijska politika

Financijska politika podrazumijeva stupanj financijskog rizika koji su menadžment i vlasnici spremni podnijeti te odnos prema kreditorima, najčešće bankama. Oportunističko ponašanje kroz prekomjerne isplate dobiti, preuzimanje više razine rizika kroz pojačano zaduživanje, agresivna borba cijenama na tržištu, minimalna likvidnost i netransparentne korporativne strukture su samo neki od faktora koji karakteriziraju loša poduzeća. Upravo ovo je područje na kojem brojna hrvatska građevinska poduzeća trebaju poraditi.

Autor teksta: Mario Kurtović, financijski analitičar i vlasnik poduzeća “Kurtovic Financial”

Mario Kurtović
+385 98 920 17 13
mario@kurtovicfinancial.com
www.kurtovicfinancial.com